|
| KOPPERT |
 |
Jedan od najstarijih svjetskih proizvođača korisnih organizama
za oprašivanje i biološku borbu. Kada se spomene pojam biološke zaštite,
«Koppert» je najčešće prva asocijacija. U Colić – trade-u
prvi smo uveli na tržište korisne organizme za biološku zaštitu u komercijalnu
primjenu, pa se već može reći da je u Hrvatskoj prva asocijacija vezana
za pojam biološke zaštite uz Koppert, i Colić –
trade!
Primjena biološke zaštite |
|
NOVO - SCIA-RID! uspješan u borbi protiv šampinjonske muhe
Oprašivanje pomoću bumbara
Kod uzgoja kultura u zaštićenom prostoru, ali i na otvorenom, oprašivanje
je neophodan proces za uspješno formiranje plodova. Oprašivanje obično
vrše pčele i bumbari koji se spontano nalaze u prirodi, ili se vrši umjetnim
putem (primjenom hormona). Kako su zahtjevi za kvalitetom i ekološkom
prihvatljivošću sve veći, tako je i sve više spoznaja o prednostima bumbara
kao oprašivača. Naime, ustanovljeno je da su bumbari produktivniji od
pčela. Manje su osjetljivi na temperaturne oscilacije i nizak intenzitet
svjetlosti, te imaju veći broj posjećenih cvijetova od pčela.
Kada se radi o uzgoju rajčice u zaštićenim prostorima, bumbari su nezamjenjivi,
a prednosti su višestruke:
- ranije dozrijevanje
- bolja ujednačenost plodova
- skladniji i ujednačeniji oblik ploda
- veći prinos
Iste su prednosti i kod ostalih povrtlarskih i voćnih vrsta.
Koppert proizvodi različite tipove košnica sa rojevima
bumbara, vrste Bombus sp.,ovisno o namjeni:
| 1. |
Machopol |
– za oplemenjivanje i proizvodnju
sjemena u zaštićenim prostorima, sterilne linije |
| 2. |
Natupol + XS |
– povrće kratke vegetacije u zaštićenim
prostorima
– jedna košnica pokriva do 700m2 |
| 3. |
Natupol + S |
– povrće kratke vegetacije u zaštićenim
prostorima
– jedna košnica pokriva do 1000m2 |
| 4. |
Natupol + N |
– povrće kratke vegetacije u zaštićenim
prostorima
– jedna košnica pokriva do 1500 m2 |
| 5. |
Natupol + E |
– povrće, voće, jagode – jedna košnica
pokriva do 2000m2 |
| 6. |
Natupol Tripol |
– povrće, voće, jagode, suncokret,
djeteline NOVO!!!
– jedna košnica pokriva 5000 – 10000m2
– Izrazito pogodan za oprašivanje u
voćnjacima. Košnica je izrađena od vodootporne šperploče koja zaštićuje
roj od glodavaca i ostalih štetočina u poljskim uvjetima, te još ima
i povećanu izolaciju koja eliminira utjecaj vremenskih uvjeta na roj.
Pri skoroj cvatnji preporuča se koristiti dvije košnice Tripol na
površini od 10000m2. kada se na istoj površini pojave prirodni oprašivači,
koristi se samo jedna košnica Tripol. |
Natupol: košnica bumbara za oprašivanje |
|
Biološka zaštita bilja
Biološka zaštita bilja sve se više koristi i u Hrvatskoj!
Sve vrste štetnika koje se javljaju u zaštićenim prostorima imaju i svoje prirodne neprijatelje koji se manje-više
i spontano pojavljuju u prirodi, ali najčešće u nedovoljnom broju. Stoga ih je često potrebno naknadno unositi u objekt kako bi se dobila prirodna ravnoteža.
Preparati tvrtke Koppert koji se temelje na prirodnim neprijateljima potpuno su ekološki prihvatljivi, pri njihovom korištenju nema karence, kao ni tolerance, jer ne ostavljaju nikakve rezidue.
Stoga plodovi kultura u čijoj se proizvodnji koristila biološka zaštita s pravom mogu nositi ekološku markicu koju izdaje ovlaštena institucija.
Osica Aphidius ervi napada lisnu uš |
En Strip |
Koppert danas proizvodi prirodne neprijatelje pod različitim trgovačkim
nazivima za gotovo sve vrste štetnika u zaštićenom prostoru. Svi Koppertovi
preparati, kao i bumbari za oprašivanje koje Colić - trade
uvozi imaju dozvolu za uvoz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i veterinarske
inspekcije.
| Štetnik |
Trgovački
naziv preparata |
Prirodni neprijatelj |
Štitasti moljac («bijela
mušica»)
(Trialeurodes vaporariorum)
Duhanov štitasti moljac
(Bemisia tabaci) |
En-Strip
Ercal
Enermix
Mirical
Mycotal
Bemipar
Bemimix |
Encarsia formosa
Eretmocerus eremicus
E.
formosa + E. Eremicus
Macrolophus caliginosus
Verticillium lecanii
Eretmocerus
mundus
E. eremicus + E. mundus |
Trips
(Frankliniella occidentalis) |
Thripex (-plus)
Thripor
Thripans
Mycotal
Entomite |
Amblyseius cucumeris
Orius sp.
Amblyseius
degenerans
Verticillium lecanii
Hypoaspis aculeifer/miles |
Koprivina grinja
(«crveni pauk»)
(Tetranychus urticae) |
Spidex
Spidex-CPR
Spical
Spidend
Mirical |
Phytoseiulus persimilis
Tetranychus
urticae
Amblyseius californicus
Feltiella acarisuga
Macrolophus caliginosus |
Lisne uši
(APHIDOIDEA) |
Aphipar
Ervipar
Chrysopa
Syrphidend
Aphidend
Adalia
Aphilin
Aphibank
Ervibank |
Aphidius colemani
Aphidius ervi
Chrysoperla
carnea
Episyrphus balteatus
Aphidoletes aphidimyza
Adalia bipunctata
Aphelinus
abdominalis
Aphidius colemani
Aphidius ervi |
Štitaste uši
(COCCOIDEA) |
Cryptobug
Leptopar |
Cryptolaemus montrouzieri
Leptomastix
dactylopii |
Lisni miner
(Liriomyza trifolii,
L. huidobrensis, L. bryoniae,
Chromatomya /Phytomyza/ horticola) |
Minex
Diminex
Miglyphus
Minusa |
Dacnusa sibirica (90%)
+ Diglyphus
isaea (10%)
Dacnusa sibirica (50%)
+ Diglyphus isaea (50%)
Diglyphus
isaea
Dacnusa sibirica |
Gusjenice leptira
(LEPIDOPTERA) |
Tricho-Strip
Dipel
Mirical |
Trichogramma brassicae
Bacillus thuringiensis
Macrolophus
caliginosus |
Šampinjonske muhe
(SCIARIDAE) |
Entonem
Entomite Aculeifer
Entomite Miles
Sciarid |
Steinernema feltiae
Hypoaspis aculeifer
Hypoaspis
miles
Steinernema feltiae |
Kornjaši, pipe
(COLEOPTERA) |
Larvanem |
Heterorhabditis bacteriophora |
| Štetnik/bolest |
Trgovački naziv
preparata |
Sastav/Prirodni neprijatelj |
Kukci mekog tijela
– štitasti moljac,
trips, lisne uši, cikade |
Savona |
Masne kiseline |
Fusarium oxysporum
Pythium ultimum |
Mycostop |
Streptomyces griseoviridis |
Pythium sp.
Fusarium sp.
Rhizoctonia
sp.
Sclerotinia sp. |
Trianum |
Trichoderma harzianum |
Horiver ljepljive ploče
Ljepljive ploče različitih boja neophodne su kod primjene biološke zaštite
bilja.
Žute ljepljive ploče koriste se za praćenje štetnika kao što su lisne uši,
lisni mineri, štitasti moljci, cikade, tripsi, dok se plave ljepljive ploče
koriste za praćenje i pojavu tripsa.
Koppert proizvodi žute i plave ljepljive ploče različitih
veličina pod nazivom Horiver. Na pojedinim modelima postoje
i iscrtkane oznake radi lakšeg praćenja.
Horiver: plava ploča |
|
Rollertrap ljepljive trake
Koriste se za hvatanje štetnika na mjestima u objektu gdje ih je izrazito velik broj - na lukovima, otvorima ventilacije i prozorima.
Postavljati ih treba dok su kulture još niže rastom, odmah nakon sadnje, ili neposredno prije sadnje.
SLIKA: paleta Koppert |
|
Najvažniji štetnici u zaštićenom prostoru
Cvjetni
štitasti moljac (Bijela mušica)
(Trialeurodes vaporariorum)
Cvjetni štitasti moljac mali je bijeli "leptirić", dug oko 2 mm, radi
čega se i naziva bijela mušica. Štete pričinjavaju ličinke i odrasli
oblici sisanjem biljnih sokova , čime slabe biljku. Tipičan simptom
zaraze ovim štetnikom u početku je medna rosa po plodovima i listovima,
na koju se kasnije nastanjuju gljive čađavice. Svi razvojni stadiji
štetnika nalaze se na naličju listova. Odrasli oblici "leptirići"
i jaja uvijek se masovno nalaze na vršnim listovima, dok su ličinke
i kukuljice na donjim etažama.
Štetnik najviše napada rajčicu, čiji prinos može biti smanjen i do
40%.
Za praćenje pojave i leta ovog štetnika koriste se žute Horiver ljepljive
ploče.
|
 |
Duhanov
štitasti moljac
(Bemisia tabaci)
Sličan je cvjetnom štitastom moljcu, ali se pod lupom ipak mogu uočiti razlike.
Odnedavno je prisutan u Hrvatskoj, ali ne na cijelom području, te se nalazi na A2 karantenskoj listi štetnika.
Opasan je štetnik u zaštićenom prostoru, a u priobalnom području i na otvorenom.
Kao i kod cvjetnog štitastog moljca, svi stadiji razvoja nalaze se na naličju listova.
Simptomi napada su kao i kod cvjetnog štitastog moljca - sisanjem biljnih sokova ličinke i odrasli oblici slabe biljku.
Također se javlja i obilno lučenje medne rose na koju se naseljavaju gljive čađavice.
U neizravne štete koje pričinja ubraja se i prenošenje biljnih virusa, koji mogu uzrokovati gubitak uroda 20 - 100%, pa je tako duhanov štitasti moljac vektor preko 60 biljnih virusa.
Jedini je vektor TYLCV (Virus kovrčavosti i žućenja lista rajčice), koji u Španjolskoj i Portugalu izaziva ogromne štete u proizvodnji rajčice.
Za praćenje pojave i leta ovog štetnika koriste se žute Horiver ljepljive ploče.
|
 |
Kalifornijski
trips
(Frankliniella occidentalis)
Maleni je izduženi kukac veličine od 0,9 do 1,4 mm. U Hrvatskoj je prisutan od 1989 godine.
Kod plodovitog povrća najveće štete izaziva na paprici, neznatno manje na krastavcu, dok je na rajčici prisutan, ali bez velikih šteta.
Na paprici simptomi su uvijek na plodovima koji ostaju sitni, deformirani, sa nekrozama na površini. Štetnik se hrani sisanjem biljnih sokova, i to sa najnježnijih dijelova biljke.
Tako na paprici najviše napada tek zametnuti plod, koji se formira na dnu cvjetnog vjenčića.
Za praćenje pojave i leta koriste se plave Horiver ljepljive ploče.
|
Echinotrips americanus |
Lisni mineri
(Liriomyza trifolii, L. bryoniae, L. huidobrensis, Chromatomya/Phytomyza/
horticola)
Lisni mineri su sitne muhe duge 1,4 do 2,3 mm. Štete izazivaju samo ličinke koje žive između dva epidermalna sloja lista,
gdje se hrane lisnim tkivom - parenhimom, bušeći u njemu karakteristične hodnike - mine, koje su vidljive i sa lica i naličja lista
Za praćenje i pojavu leta koriste se žute Horiver ljepljive ploče.
|
Lirio myza brioniae |
Lisne uši
(APHIDINAE, Aphis gossypii, A. citricola, A. fabae, A. cracivora, Aulacorthum
solani, Macrosiphum euphorbiae, Myzus persicae)
Sitni su kukci nježnog tijela, dugog do 3 mm. Hrane se sisanjem biljnih sokova,
a sekundarne štete izazivaju lučenjem medne rose na koju se naseljavaju gljive čađavice koje opet značajno umanjuju vrijednost i kvalitetu ploda.
U zaštićenom prostoru razvijaju velik broj generacija kroz godinu.
Kod uzgoja u zaštićenom prostoru najčešće napadaju papriku, krastavac i salatu, dok na otvorenom napadaju rajčicu, špinat, kupusnjače, krumpir i bob.
Štete su vidljive na lišću, iz kojeg uši sišu biljne sokove, pa je lišće deformirano.
Na mednu rosu nastanjuju se gljive čađavice i mravi. Lisne uši su i opasni vektori mnogih virusa.
Za praćenje pojave i leta koriste se žute Horiver ljepljive ploče.
|
Aphis gossypii |
Koprivina grinja ("obični crveni pauk")
(Tetranychus urticae)
Ovaj štetnik ubraja se u grinje - ACARINA. Dužine štetnika je do 1 mm.
Vrlo je opasan štetnik kultura uzgajanih u zaštićenom prostoru.
Od plodovitog povrća najveće štete izaziva na krastavcu, tikvicama, nešto manje na paprici, a još manje na rajčici.
U polju napada iste kulture, iako je intenzitet napada manji nego u zaštićenom prostoru. Vrlo jake zaraze u polju mogu se naći na lubenicama.
U zaštićenom prostoru razvija velik broj generacija godišnje.
Simptomi napada su lako uočljivi. Na licu lista, između nervature, nastaju klorotične točkice, bjelkasto srebrnkaste do žućkaste boje, pa list djeluje kao da je mramoriran.
Porastom intenziteta zaraze pjegice postaju veće i međusobno se spajaju. Listovi postupno žute dok nervatura ostaje zelena, i na kraju se osuše.
Štetnik proizvodi i pređu, pa za jakog intenziteta zaraze listovi mogu biti međusobno povezani pređom, unutar koje se mogu vidjeti brojni pauci.
|
 |
Za primjenu prirodnih neprijatelja i bumbara za oprašivanje potrebno je
puno znanja. Inženjeri Colić - trade-a u mogućnosti su
Vam pružiti punu tehničku podršku i servis stručnim savjetima, u suradnji
sa nizozemskim stručnjacima tvrtke Koppert. Uz biološku
zaštitu i bumbare za oprašivanje moguće je koristiti i kemijska sredstva
za zaštitu bilja, ali je prije toga potrebno savjetovati se sa inženjerima
tvrtke Colić trade. Na taj način biti ćete sigurni da se
vaša proizvodnja zaista odvija po principu integrirane zaštite bilja.
|
|
